PROVEDBA EUROPSKIH PROJEKATA U DV JARUN: Erasmus +, eTwinning, EU Code Week, Job shadowing

Pedagoška godina 2020. - 2022. - 2023.

Erasmus plus KA1 projekt: "Učimo zajedno" (Learning together)

         
 

IRSKA

U periodu od 19.6 do 30.6.2023. godine odgojiteljice Martina Budrović i Ina Đuraš sudjelovale su na tečaju „Intensive English and Information and Communication Tehnologies (ICT)“ u Dublinu u sklopu KA1 projekta „Learning together“ čiji je nositelj Dječji vrtić Jarun. Tečaj je organiziran od strane Eropass School Academy.

Obzirom da odgojiteljice provode program ranog učenja engleskog jezika, tečaj je bio prilika za usavršavanje i nadogradnju znanja engleskog jezika kroz dinamične aktivnosti u prostoru škole i izvan nje,  interakciju sudionika i sadržaje vezane uz povijest Irske, irskih umjetnika i svjetski poznatih slikara.
Tijekom tečaja sudionici su stjecali i vještine vezane uz uporabu tehnologija i aplikacija u radu u odnosu na djecu, roditelje i sustručnjake.

Neke od aplikacija s kojima se radilo bile su:

• digital tools for classroom managemant koje se mogu koristiti u radu s roditeljima ili kolegicama kod izmjene informacija
• colaborative boards koje se mogu koristiti u radu s djecom (najčešće se koriste u radu sa školskom djecom)
• digital tools for motivation za rad s djecom predškolske dobi

 

Radom na aplikacijama sudionici su upoznali aplikacije koje mogu koristiti u kreiranju zanimljivih kvizova (aplikacija Plickers), učenje stranog jezika, kreiranja digitalnih slikovnica (aplikacija Book creator) ili kreiranja virtualne šetnje, kada s djecom zbog njihove dobi ne postoji mogućnost fizičkog odlaska izvan ustanove (aplikacija Art steps).
Tijekom boravka na tečaju, sudionici su iznosili vlastita iskustva u radu djecom i na taj način stjecali uvid u različitost ideja i mogućnosti njihove primjene u radu s djecom. Na kraju dvotjednog tečaja, sudionici su dobili potvrde o uspješnom završetku edukacije.

ČEŠKA

U razdoblju od 21.5. do 26.5.2023. godine odgojiteljice Sarjanović Petra, Mrkoci Stanka, Vunuk Sanja i Komes Marina sudjelovale su u programu Erasmus+ Job Shadowing u Pragu (Češka). Domaćin je bila partnerska organizacija Materska škola Praha 5- Smichov. Sudjelovanje u Erasmus programu odgojiteljicama je omogućilo usavršavanje profesionalnih kompetencija za rad s djecom. Odgojiteljice su posjetile četiri predškolske ustanove u Pragu i aktivno sudjelovale u svakodnevnim aktivnostima s odgojiteljima domaćinima, te taj način razmjenjivale znanja,  iskustva i ideje.

U susretu s djelatnicima vrtića Podbelohorska, odgojiteljice su imale priliku vidjeti pristup u odgoju i obrazovanju djece i materijale kojima se odgojitelji služe u komunikaciji s roditeljima različitih kultura. Zanimljivo je bilo i iskustvo sudjelovanja u dječjoj olimpijadi koju su vodila starija djeca volonteri, kao i uvid u keramičke radionice, te opremu i materijale koji se koriste u tim aktivnostima. Rad s glinom važan je dio procesa u radu s djecom, jer  potiče kreativnost, finu motoriku i izražavanje djece.
 

 

Zanimljivo iskustvo bilo je vidjeti saunu za djecu u vrtiću. Ravnateljica je objasnila prednosti korištenja saune za djecu u odnosu na bolji imunološki sustav, opuštanje i poticanje zdravlja djece, a prilikom korištenja saune primjenjuju se sigurnosne mjere i protokoli.

Vrtiću "Materska škola se specijalnimi tridami Duha", ističe se inkluzivnim pristupom i posebnim programima za djecu s posebnim potrebama. U vrtiću koriste senzornu sobu opremljenu raznovrsnim senzornim igračkama i materijalima koji omogućuju ugodno i stimulativno iskustvo za poticanje razvoja osjetila kod djece. U sobi za terapijske pse, jednom tjedno provode se terapijske aktivnosti s djecom s posebnim potrebama. Terapijski psi pružaju podršku i olakšavaju proces učenja i razvoja kod djece s različitim teškoćama.
 

 
U vrtiću MŠ Korenského zanimljivo je bilo vidjeti način korištenja aplikacije za evidenciju prisutnosti djece i objavljivanje aktivnosti za roditelje. U ljetnom periodu u upotrebi su tuševi za djecu u vrtićkom dvorištu.
 
Prilikom posjete vrtiću Čtyrlistek odgojiteljice su imale priliku upoznati njihov pristup u radu s nadarenom djecom, kao i materijalnu opremljenost vrtića za rad s djecom. U vrtiću potiču i pozitivan odnos prema prirodi kroz područje vrtlarstva.

Uz stjecanje profesionalnih kompetencija, odgojiteljice su upoznale i kulturni identitet zemlje domaćina.

 

 

FRANCUSKA
Strategije podučavanja za rješavanje različitih potreba učenika
(Instructional strategis to adress the diverse needs of all students)
 

U okviru KA1 Erasmus+ projekta DV Jarun „Learning together“, odgojiteljice Jelena Bertić i Valerija Landsky boravile su u razdoblju od 24. do 29. travnja u Nici u Francuskoj te pohađale edukaciju „Instructional strategis to adress the diverse needs of all students“ organizatora Europass Teacher Academy i International School Nice.
Europass Teacher Academy je inicijativa koja nastavnicima diljem Europe pruža edukacije s ciljem razvijanja praktičnih vještina i znanja koja mogu primijeniti u svom radu s djecom. Sudionici iz Italije, Slovačke, Litve, Španjolske, Malte, Poljske i Hrvatske predstavili su institucije iz kojih dolaze. Odgojiteljice vrtića Jarun predstavile su specifičnosti vrtića, programe, način planiranja i provedbu odgojno-obrazovnog rada s djecom kao i Erasmus+ KA1 i KA2 projekte u kojima vrtić sudjeluje.

 

Sudionici su upoznali specifičnosti francuskog obrazovnog sustava, koji se dijeli se na tri razine: osnovno, srednje i visoko obrazovanje. 
U Francuskoj, predškolski odgoj (éducation pré-scolaire) obuhvaća djecu u dobi od tri do šest godina i smatra se važnim dijelom francuskog obrazovnog sustava. Predškolski odgoj je besplatan i dostupan svakom djetetu a isto tako igra važnu ulogu u pripremi djece za školu. Cilj je navikavanje djece na strukturu školskog dana, stvaranje temeljnih vještine i razvijanje interesa za učenje. Učenje je stoga usmjereno na igru i aktivnosti koje su zabavne i zanimljive za djecu, a istovremeno potiču njihov razvoj i pripremaju ih za budući uspjeh u školi.
Djeca u dobi od tri godine mogu prisustvovati maternelle, obliku vrtića koji djecu priprema za školu. Maternelle se sastoji od tri ciklusa: "petite section" za djecu od tri godine, "moyenne section" za djecu od četiri godine i "grande section" za djecu od pet godina. Cilj maternellea je pružanje djeci podrške u emocionalnom, socijalnom, jezičnom i kognitivnom razvoju, kao i poticanju motoričkih vještina i kreativnosti.
Osnovno obrazovanje, poznato kao "école primaire", traje šest godina i obuhvaća djecu u dobi od šest do 11 godina.
Srednje obrazovanje u Francuskoj traje šest godina i podijeljeno je u dva nivoa: "collège" (tri godine) i "lycée" (tri godine). "Collège" je obvezno obrazovanje za sve učenike u dobi od 11 do 15 godina. Nakon "collègea", učenici mogu izabrati jedan od tri glavna smjera: opće srednje obrazovanje (voie générale), strukovno obrazovanje (voie professionnelle) ili umjetničko obrazovanje (voie artistique).
Visoko obrazovanje u Francuskoj je podijeljeno u tri nivoa: Licence (tri godine), Master (dvije  godine) i Doctorat (tri godine).

Važnost aktivnog slušanja sudionici su osvještavali kroz aktivnosti rada u parovima, u kojima su jedni drugima pričali o sebi, a naknadno je slušatelj morao ponoviti neke informacije cijeloj skupini.
Aktivno slušanje je važna vještina za djecu i odgojitelje ili nastavnike u odgojno-obrazovnom okruženju. Odgojitelji i nastavnici koji potiču aktivno slušanje u svojoj nastavi mogu poboljšati interakciju sa svojim učenicima i postići bolje rezultate u učenju. Neki od načina na koje nastavnici mogu primijeniti aktivno slušanje u poučavanju su: postavljanje otvorenih pitanja, ponavljanje onog što je slušatelj čuo, korištenje verbalne i neverbalne komunikacije (kontakt očima, smiješak ), poticanje djece na aktivno sudjelovanje.

Inkluzija u odgoju i obrazovanju odnosi se na pristup obrazovanju koji osigurava da sva djeca, bez obzira na njihove potrebe, imaju jednake mogućnosti za učenje i sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu.
Inkluzivni pristup odgoju i obrazovanju promiče različite strategije kako bi se osiguralo da svako dijete ostvari svoj puni potencijal. To može uključivati prilagodbu rada, podršku i obuku za odgojitelje, učitelje i osoblje vrtića ili škola, pristupačnost te korištenje različitih metoda i tehnologija. Inkluzivni pristup također može imati pozitivne učinke na sve sudionike, uključujući osobni razvoj, jačanje ljudskih kompetencija, razumijevanja i tolerancije prema različitostima.

 

Odgojitelj/učitelj kreira okruženje i uvjete u kojima se dijete može kreativno izražavati i razvijati svoje interese.
Upoznavanje djece važan je korak u stvaranju pozitivne klime u skupini, u kojoj će se sva djeca osjećati ugodno i sigurno. Svaki dan ispunjen je novim iskustvima, aktivnostima i događajima koji ih potiču da budu aktivni i radoznali. Međutim, potrebno je osigurati vrijeme za smiraj tijekom dana u skupini kako bi se djeca mogla opustiti, smiriti i ponovo uspostaviti emocionalnu ravnotežu.
Profesorica je govorila o konkretnim aktivnostima:

• Vježbe disanja - jednostavne vježbe disanja mogu pomoći u smirivanju djeteta i usmjeravanju pažnje na trenutni trenutak.
• Igranje igara - igre koje zahtijevaju pažnju i koncentraciju mogu pomoći djeci da se usredotoče i poboljšaju svoje sposobnosti.
• Aktivnosti poput crtanja, slikanja ili nizanja mogu pomoći djetetu da se usredotoči na detalje i utječe na razvoj fine motorike i pažnje.
• Fizička aktivnost
• Čitanje priča može pomoći djetetu da se usredotoči i opusti.

Station rotation je metoda poučavanja koja uključuje grupiranje učenika u manje grupe i rotiranje tih grupa između različitih "stanica" ili radnih prostora unutar učionice. Svaka stanica može imati različite aktivnosti i zadatke za učenike.
Primjerice, jedna stanica može uključivati ​​rad na računalu, druga stanica može biti posvećena diskusiji u manjim grupama, dok bi treća stanica mogla uključivati ​​rad na praktičnim zadacima. Nakon određenog vremena, obično između 15 i 20 minuta, učenici se rotiraju na drugu stanicu.
Ova metoda poučavanja može biti vrlo korisna za promicanje interakcije među učenicima, različitih načina učenja i sudjelovanja u različitim aktivnostima koje su prilagođene njihovim individualnim potrebama.
Iako su nam sustavi obrazovanja različiti i rad u vrtiću se razlikuje od školstva, ovaj model primjenjiv je ukoliko se prilagodi dobi djece i uvjetima u predškolskom obrazovanju.

Na tečaju, sudionici su učili i o strategijama podučavanja i učenja djece u odgojno-obrazovnom procesu. Strategije poučavanja mogu pomoći u stvaranju učinkovitijeg obrazovnog sustava koji se može prilagoditi različitim potrebama i stilovima učenja djece. Učenje može biti izazovno i stresno, posebno za djecu koja se bore s nekim izazovima ili imaju probleme s motivacijom.
Neke od strategija mogu biti:

• Individualni pristup djetetu: odgojitelji u vrtićima trebaju imati fleksibilan pristup podučavanju i biti sposobni prilagoditi svoje strategije individualnim potrebama svakog djeteta. To može uključivati ​​prilagođavanje vremena, metoda i materijala koji se koriste u različitim aktivnostima.

• Korištenje igre za podučavanje: djeca u ranom djetinjstvu uče kroz igru, pa odgojitelji u vrtićima mogu koristiti igru kako bi podučavali različite koncepte i vještine. To može uključivati ​​osmišljavanje i izradu poticaja koje potiču učenje i kreativnost.

• Uključenost roditelja: roditelji igraju važnu ulogu u obrazovanju djece u ranom djetinjstvu, pa odgojitelji u vrtićima trebaju biti otvoreni za suradnju i komunikaciju s roditeljima. To može uključivati ​​razmjenu informacija o djetetovom napretku, dijeljenje strategija poučavanja i savjeta za roditelje.

• Poticanje suradnje: suradnja među djecom je važna za razvoj socijalnih vještina i razumijevanja društvenih normi. Odgojitelji u vrtićima mogu poticati suradnju kroz različite aktivnosti, poput igara koje zahtijevaju suradnju ili grupnih projekata.

• Korištenje vizualnih pomagala: vizualna pomagala, poput slika ili crteža, mogu olakšati djeci učenje ili snalaženje u vrtiću.

Važno je da učitelji i odgojitelji imaju fleksibilan pristup i prilagođavaju svoje strategije individualnim potrebama svakog djeteta kako bi osigurali što uspješnije učenje i razvoj djece u ranom djetinjstvu.
Tijekom mobilnosti sudionici su raspravljali što su osvijestili i naučili tijekom edukacije, te evaluirali učinkovitost i uspješnost svih metoda i strategija podučavanja.

 

Edukacija je završila podjelom certifikata.
 

  
 

    
 

       
 

    

 

 

• Omogućiti djeci uspješan razvoj i obrazovnu karijeru, sudjelovanje u društvu i zdrav odgoj
• Ublažiti posljedice odnosa socijalnog porijekla i obrazovnog uspjeha
• Uočiti i spriječiti rizike dobrobiti djece što je prije moguće

Erasmus plus KA2 projekt: "MOĆ ČITANJA"  (The Power of Reading)

• Čitanje u prirodnom okruženju i dijaloško čitanje (Reading in Nature & Dialogic Reading)
• Čitanje i osjećaji (Reading, Feelings and Emotions)
• Čitanje, igre i ICT tehnologije (Reading, Games and ICT Resources)
• Čitanje i različitosti /inkluzija/ (Reading and diversity /a way to social inclusion/)
• Čitanje i vještine rješavanja problema (Reading and Problem-solving skills)

ŠPANJOLSKA  - SEDMA MOBILNOST
 

Posljednja mobilnost partnera projekta „The Power of Reading“ održana je u Španjolskoj od 08. do 10.05.2023. godine. Domaćini su bili djelatnici vrtića  Zola Villafranca u Madridu, a tema susreta bila je „Čitanje, osjećaji i emocije“ (Reading, Feelings and Emotions). Sudionice mobilnosti iz DV Jarun bile su ravnateljica Snježana Vusić- Kodvanj, pedagoginja Kristina Martinko Rutić i odgojiteljica Valerija Landsky.
Domaćini su sudionike upoznali s osobitostima španjolskog obrazovnog sustava, te specifičnostima i programom rada ustanove domaćina. Zola Villafranca pruža obrazovanje učenicima od predškolskog uzrasta do srednje škole (od 3. do 16.godine života), pružajući poticaje za akademski, društveni i osobni razvoj pojedinca. Promiču se vrijednosti poštovanja, suosjećanja i razumjevanja za druge, te pozitivni načini rješavanja problema, odgovornost i timski rad. Na taj način kod učenika se potiče razvoj svijesti  o potrebi aktivnog i odgovornog člana društva.
 

Kroz opremljenost unutarnjih i vanjskih prostora škole djeci se nudi širok spektar izvannastavnih aktivnosti od istraživanja i sporta, do umjetnosti i glazbe.
 

            
 

Važnost i dobrobit čitanja za djecu promovira se na različite načine na nivou cijele ustanove, a osobito se ističe kutić za čitanje u centralnom dijelu vrtića koji koriste sve dobne skupine.
 

      
 

Odgojiteljica Tamara Lago Marique,  govorila je o slikovnicama i pričama kao materijalu za istraživanje i razumijevanje emocija u odgojno-obrazovnom radu s djecom. Pomoću njih djeca uče prepoznavati emocije (sreća, tuga, ljutnja, strah, ljubav), a isto tako uče kako vlastite emocije izraziti na društveno prihvatljiv način. Slikovnica kod djece razvija empatiju, suosjećanje i emocionalnu inteligenciju. Djeca se mogu povezati s iskustvima likova, stavljajući sebe u njihove cipele i razvijajući dublje razumijevanje tuđih emocija. Nakon priče je važno razgovarati o pročitanom, provjeriti jesu li djeca razumjela priču, te postaviti otvorena pitanja i potaknuti djecu da iznesu svoj razmišljanja i izraze svoje osjećaje.
 

 

               

Tijekom promatranja rada u skupini, sudionici su imali prilike vidjeti primjenu mindfulness tehnike, koja je usmjerena na razvoj pažnje, koncentracije, percepcije, prepoznavanja osjećaja i kontrole ponašanja. Vježbe mindfulnessa su jednostavne, smirujuće i kratke. Mogu se izvoditi na stolici ili podu, sjedeći, stojeći, ležeći ili u pokretu. Mogu biti aktivnije ili mirnije, a najvažnije je tijekom vježbe usmjeriti pažnju na jednu aktivnost, kao npr. promatranje okoline, osluškivanje zvukova, pokret ili disanje. Mindfulness djetetu omogućuje da se umiri, usredotoči na aktivnost, razmišlja, opusti se i smanji stres. Odgojiteljica je objasnila da ovu metodu koriste svakodnevno, kao uvod u aktivnosti. Na taj način djeca se lakše koncentriraju i usredotočuju na sadržaj rada, razvijaju emocionalnu regulaciju, te postaju svjesnija sebe, svog tijela, misli i osjećaja.
 

 

Jedna od tema tijekom mobilnosti odnosila se na usvajanje vještina početnog čitanja i pisanja.. Kroz pravilan razvoj fonetičkih sposobnosti, djeca stječu sposobnost razumijevanja i izgovora glasova koji čine jezik. Kroz igru, vježbe i strukturirane aktivnosti, djeca mogu razvijati fonetičke sposobnosti te unaprijediti jezične vještine. Važno je prilagoditi metode učenja dobi djeteta, uzimajući u obzir njihove individualne potrebe i stilove učenja.  Praćenjem neposrednog rada u učionici, sudionici su promatrali načine usvajanja početnog čitanja i pisanja kroz različite poticaje i aktivnosti. Kombiniranje različitih metoda i aktivnosti može biti učinkovito u poticanju razumijevanja i usvajanja vještina pisanja i čitanja.

       
 

U likovnom atelieru sudionici mobilnosti promatrali su aktivnost stvaranja likovnih radova od prirodnih materijala (cvijeća, lišća, grančica…) na temelju priče o posađenoj sjemenci. Učiteljica je priču započela ispred ateliera, nakon čega je djecu uvela u atelier s pripremljenim materijalima i prirodninama, potičući djecu da izraze svoje misli i emocije kroz likovnost.
 

    
 

Elena Dominqez sudionicima mobilnosti predstavila je R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs). To je program koji koristi obučene terapijske pse kako bi pomogao djeci u poboljšanju vještina čitanja. R.E.A.D. provodi terapijski par osposobljen za provođenje programa (educirani terapijski pas i njegov voditelj). Psi pružaju nenametljivo i utješno prisustvo djeci, što im pomaže da se osjećaju samopouzdano i motivirano za glasno čitanje. Istraživanja su pokazala da program kod djece s tešloćama ili kod djece koja prolaze kroz stresno životno razdoblje poboljšava vještine pismenosti, samopoštovanje, samopouzdanje, potiče ljubav prema čitanju i utječe na razvoj pozitivnog odnosa između djeteta i životinje.
 

       
 

Sveučilišna profesorica Carmen de Leaniz govorila je o emocionalno odgovornom učitelju. Nakon teorijskog dijela, sudionici su kroz primjere iz osobne prakse razgovarali o stresnim situacijama kojima su izloženi, suočavanja s istima, te metodama i načinima uz pomoć kojih razvijaju otpornost.
Uz pomoć raznovrsnog materijala, sudionici su dobili zadatak izraditi knjigu emocija kroz koju su predstavili sebe, svoje interese, misli, želje, osobine i emocije. Pomoću ove aktivnosti djecu se potiče na razgovor o vlastitim emocijama i kreativno izražavanje istih, potiče se empatija, razumijevanje i međusobna komunikacija.
 

   
 

Tijekom posjete gradskoj knjižnici F.Lazaro Carreter, voditeljica knjižnice prezentirala je oblike suradnje s lokalnom zajednicom i školama na tom području. Naglasila je važnost stvaranja kulture posjećivanja i boravka djece u knjižnici i posuđivanja knjiga od najranije dobi kao važan faktora za razvoj čitateljskih kompetencija. Sama knjižnica posjeduje bogatu zbirku knjiga, tiskovina, znanstvenih časopisa, dječji odjel i prostor za učenje.
 

         
 

Na kraju mobilnosti, sudionici su se osvrnuli i vrednovali aktivnosti održane tijekom mobilnosti u Španjolskoj. Svaki partner dobio je nekoliko tiskanih primjeraka zajedničke publikacije koja objedinjuje veliki broj mobilnosti i aktivnosti provedenih tijekom trajanja projekta. 
 

 

Uz veliki broj radnih i interaktivnih aktivnosti, sudionici mobilnosti upoznali su kulturu i bogatu povijest Španjolske posjetom nacionalnom muzeju Prado u Madridu u kojem se nalazi jedna od najpoznatijih svjetskih zbirka slikarstva i kiparstva iz posjeda španjolskih kraljeva, te posjetom Kraljevskom samostanu i palači El Escorial koji predstavlja povijesnu rezidenciju španjolskih kraljeva, a obuhvaća samostan, crkvu kraljevske palače, muzej i školu.
 

ISLAND - ŠESTA MOBILNOST

 

Šesta mobilnost partnera projekta „The Power of Reading“ održana je na Islandu od 06. do 08.02.2023. godine. Domaćini su bili djelatnici vrtića  Arnarsmári u Kópavoguru, a tema susreta odnosila se na čitanje i pričanje priča u prirodnom (vanjskom) okruženju vrtića. Sudionice mobilnosti iz DV Jarun bile su ravnateljica Snježana Vusić Kodvanj, pedagoginja Kristina Martinko Rutić i odgojiteljica Valerija Landsky.  

Prilikom obilaska vrtića, domaćini su sudionike upoznali s odgojno-obrazovnim sustavom Islanda i predstavili specifičnosti njihovog kurikuluma, u kojem je naglasak na razvoju životnih vještina, samostalnosti i odgovornosti djeteta od najranije dobi.
 

        

     

Prateći rad odgojitelja s djecom, sudionici mobilnosti vidjeli su kako se upotrebom priče potiče razvoj govora, komunikacijskih vještina, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, koncentracija, pamćenje, empatija, tolerancija i strpljenje kod djece.
 

         
 

Logopedinje s dugogodišnjim iskustvom u provedbi govorne terapije u radu s djecom Eyrún Ísfold Gísladóttir i Thora Másdóttir za sudionike mobilnosti predstavile su slikovnicu „Lubbi finnur málbein“ („Lubbi pronalazi kost“), čije su autorice. Slikovnica se koristi u odgojno-obrazovnom radu s djecom u vrtićima diljem Islanda. Prije implementacije materijala u odgojno-obrazovni rad s djecom, odgojitelji prolaze edukaciju koju vode autorice slikovnice.
 

      

 

Pas Luubi, maskota slikovnice, putuje Islandom i traži 35 jezičnih kostiju koje mu pomažu da lakše nauči i savlada islandske glasove. Učenje kroz slikovnicu temelji se na konceptualnom pristupu koji su razvile autorice slikovnice, a uključuje integraciju senzornih puteva - povezuju vizualna, auditivna i taktilna osjetila, što olakšava i ubrzava asimilaciju zvukova i njihovo pohranjivanje u memoriju.Materijali su namijenjeni djeci u dobi 2. – 7. godine života i pomažu u razvoju fonološke svijesti kod djece. Fonološka svjesnost može se poticati raznim aktivnostima i zadacima, pomoću kojih  djeca usvajaju važne elemente za razvoj govora, a kasnije i čitanja. U slikovnici je svako slovo predstavljeno kratkom pričom i gestom (znakom).  Uz slikovnicu postoje popratni audio i vizualni materijali, koji omogućuju lakše usvajanje glasova.

                    

 

U odgojno-obrazovnom radu s djecom naglašava značaj odgovornosti, tako da djeca od najranije dobi uče o važnosti osobne odgovornosti i potiče se razvoj pozitivnih životnih vrijednosti. Djeca o važnosti odgovornosti uče kroz svakodnevne životne situacije – prilikom obroka, u igri, kod oblačenja/svlačenja, te sudjelovanjem u nekim svakodnevnim radnjama (npr. postavljanje stola za obrok). Učenjem odgovornosti djecu se potiče da brinu o emocijama drugih, poštenju i pravednosti. Isto tako, dijete će naučiti cijeniti sebe i svoja postignuća, kao i postignuća drugih.
 

 
 

Tijekom mobilnosti domaćini su prikazali restituciju kao metodu pozitivnog rješavanja problema, kojom se djeci ukazuje na pogreške i usmjerava ih se na ispravljanje istih, izbjegavajući kažnjavanje. Restitucija se temelji na načelu da je pojedinac interno motiviran, tako da tu naglasak nije na pogrešci, već na pronalaženju načina i stvaranju prilika kroz koje osoba može ispraviti pogrešku. Uz metodu restitucije, djeca se osnažuju upotrebom teorije izbora, autora Willima Glassera, koji govori o potrebi zadovoljavanja četiri osnovne potrebe svakog pojedinca - ljubav i pripadanje, moć, zabava i sloboda.

      
 

Bez obzira na vremenske uvjete koji su na Islandu neočekivani i vrlo promjenjivi (izmjena četiri godišnja doba u istom danu), djeca redovito svakodnevno borave na otvorenom, a često s odgojiteljima odlaze na izlete u prirodu.

Boravak na otvorenome odgojitelji koriste kao priliku za osmišljavanje i pričanje priča, obzirom da sa sobom nose vrećice s različitim predmetima ili karticama, koji djeci služe kao poticaj za poticanje govora i mašte, osmišljavanje malih dramatizacija, te proširivanje vokabulara neovisno o mjestu na kojem se nalaze.

 

      
 

Sudionici su i sami imali priliku izraditi vlastitu vrećicu s pričom. Svaki partner je izabrao ponuđene predmete, osmislio priču i prezentirao ostalim sudionicima. Izabrane predmete i osmišljenu priču partneri su ponijeli u svoje vrtiće.

Tijekom mobilnosti svi sudionici prezentirali su proces rada s djecom u skupinama te svoja postignuća vezana uz rad na temi projekta u razdoblju od studenog 2022. do veljače 2023. godine, a odnosila se na izradu vlastite problemske slikovnice ili iskoristiti gotovu slikovnicu koja se bavi problemom aktualnim u odgojnoj skupini.
Odgojiteljica Valerija Landsky prezentirala je dvije slikovnice koje su nastale u dvije skupine dv Jarun uključene u projekt. Slikovnica jasličke skupine „Tratinčica“ koju su izradile odgojiteljice Martina Najdek i Valerija Landsky bavi se procesom prilagodbe djece na okruženje dječjeg vrtića i koristi djeci u prihvaćanju i učenju dnevne rutine i ritma skupine.
 

        

 

Izrađena slikovnica olakšavala je djeci prilagodbu na novi prostor i usvajanje ritma dana u skupini. Savladavanje dnevne rutine bila je prilika za poticanje komunikacijskih, jezično-govornih i socijalnih vještina, te samostalnosti (svlačenje, oblačenje, konzumiranje obroka, pospremanje, usvajanje higijenskih navika). Druga slikovnica koju je odgojiteljica predstavila, bila je  slikovnica starije skupine „Ježići“. Odgojiteljice Ana Marija Švec i Mia Belegić primijetile su da sve više djece u skupini razvija nezdravu naviku griženja noktiju. To je bio poticaj da zajedno s djecom osmisle priču i ilustriraju slikovnicu „Gladni medo“, koja govori o medvjedu Žderi koji nije mogao prestati gristi nokte sve dok jednog dana nije shvatio da ima problem i potražio pomoć.

Na kraju rada, sudionici su se osvrnuli i vrednovali aktivnosti održane tijekom mobilnosti na Islandu. Dogovoreni su zadaci koje će partneri u narednom vremenu provesti u odgojno-obrazovnom radu s djecom te ih predstaviti na završnoj mobilnosti u Španjolskoj u svibnju 2023. godine, kao i detalji vezani uz završnu diseminaciju projekta nakon zadnje mobilnosti, a odnosi se na izdavanje zajedničke publikacije koja će objediniti sve aktivnosti provedene tijekom trajanja projekta.

Uz veliki broj radnih aktivnosti, sudionici mobilnosti imali su prilike upoznati i kulturološku dimenziju Islanda. Domaćini su organizirali posjet muzeju Perlan u Reykjaviku, koji nudi interaktivno učenje o osobitostima Islanda – ledene špilje, nastanak vulkana, potresa i polarne svjetlosti (aurora borealis).

 

ZAGREB – PETA MOBILNOST
 

Peta mobilnost partnera projekta „The Power of  Reading“ održana je u Zagrebu od 19.-21.10.2022. godine u prostorima dječjeg vrtića Jarun. Tema mobilnosti odnosila se na povezanost čitanja i vještina rješavanja problema (Reading and Problem-solving skills).
Na samom početku mobilnosti ravnateljica Snježana Vusić-Kodvanj i pedagoginja Kristina Martinko Rutić upoznale su partnere sa specifičnostima Dječjeg vrtića Jarun, vrstama programa, načinom planiranja i provedbe odgojno-obrazovnog rada s djecom, kao i programima za jačanje roditeljskih kompetencija. Naglasak je stavljen i na ulogu stručnih suradnika različitih profila u provedbi rada s djecom, odgojiteljima i roditeljima. To je za partnere bilo zanimljivo iskustvo, tim više što u odgojno-obrazovnim sustavima partnerskih zemalja stručni suradnici ne participiraju u odgojno-obrazovnom radu skupina na način kao što je to u hrvatskom sustavu.

 

Kroz teorijska izlaganja i prikaze odgojno-obrazovne prakse u skupinama DV Jarun, sudionici mobilnosti mogli su čuti i vidjeti kako se pomoću problemskih slikovnica s djecom u skupini potiče razvoj vještina rješavanja problema. Psihologinja Neda Vac Burić prikazala je kako se u radu s djecom u odgojim skupinama uz pomoć terapeutskih knjiga i slikovnica potiče rješavanje raznovrsnih problemskih situacija - smrt i gubitak djetetu bliskih osoba, razvod roditelja, gubitak kućnog ljubimca i dr.

 

Prof. Ksenija Ranogajec Benaković održala je zanimljivu radionicu vezanu uz rad s darovitom djecom. Tijekom radionice sudionici su aktivno sudjelovali u pripremljenim aktivnostima i kroz vlastito iskustvo stjecali spoznaje o načinima i mogućnostima u radu s darovitom djecom.

 
 

Psihologinja, dr.sc. Renata Miljević Riđički prezentirala je Kurikul otpornosti za djecu predškolske dobi naziva RESCUR Na valovima (RESCUR: Surfing The Waves). Na stvaranju Kurikula otpornosti sudjelovali su stručnjaci šest europskih zemalja – Švedska, Portugal, Malta, Grčka, Italija i Hrvatska, tako da je objavljen na sedam jezika u elektronskoj i tiskovnoj verziji. Kurikul se sastoji od priručnika se sastoji od nekoliko priručnika - Vodič za odgojitelje i učitelje, priručnik a roditelje, te priručnici s aktivnostima za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi.
Svrha Kurikula otpornosti u radu s djecom je poučiti ih kako vlastitim snagama savladavati izazove i razvijati otpornost. Rad s djecom provodi se kroz aktivnosti organizirane u šest tematskih cjelina - razvoj komunikacijskih vještina, uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa, razvijanje pozitivnog mišljenja, razvoj samoodređenja, izgradnja osobne snage i pretvaranje izazova u prilike.

 

Kurikul otpornosti u vrtiću Jarun provodi se nekoliko godina, a iskutva u provedbi  u odgojno-obrazovnom radu s djecom prikazale su odgojiteljice Martina Najdek i Valerija Landsky, koje su Kurikul provodile od 2019. do 2022., s djecom od četvrte godine života do polaska u osnovnu školu. Kurikul se provodio s ciljem razvoja dječjih znanja, vještina i otpornosti potrebnih za suočavanje s izazovima u životu. Sudionici mobilnosti vidjeli su na koji su način odgojiteljice u radu s djecom poticale razvoj komunikacijskih vještina, vještina slušanja, prepoznavanje i  razumijevanje vlastitih emocija i emocija drugih, razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj divergentnog mišljenja  i rad na rješavanju problemskih situacija. Glavni likovi svih priča i aktivnosti u priručniku su vjeverac Sherlock koji nosi naočale i ježica Zelda koja ima polomljene bodlje.

    
 

Kroz izlaganje psihologinje Jelene Vojvoda, članice Adopte – Udruge za potporu posvajanju, sudionici mobilnosti stekli su uvid u provedbu projekta na temu prihvaćanja različitih obiteljskih struktura, specifičnih situacija i terminologije, te uvid u „Vodič za prihvaćanje različitosti“ naziva „To-to-tolerancija“. Isto tako slušali su o koracima koje treba poduzeti u  stvaranju pozitivnog i podupirajućeg okruženja za obitelji nastale posvojenjem, a važni su kako za djecu tako i za posvojitelje (kako se odnositi prema djeci, kako i kada razgovarati s djecom o posvojenju, kako odgovarati na dječja pitanja, kako komunicirati s odraslima koji postavljaju pitanja o dječjem posvojenju i dr.

 

Iskustvo učenja prihvaćanja različitosti u odgojno-obrazovnom radu s djecom prezentirala je odgojiteljica Sanja Popović kroz prikaz provedbe projekta To-to tolerancija. Rad s djecom odnosio se na promatranje, uočavanje i prihvaćanje sličnosti i različitosti između djece kao individua, te promatranje, uočavanje i prihvaćanje razlika u strukturi samih obitelji. Prikazom rada sudionici su vidjeli način rada s djecom u skupini, poticaje pripremljene za rad na temi, te reakcije i razmišljanja djece na temu. Putem audio (engleski jezik) i vizualnog zapisa prikazana je slikovnica Mama za Koka, na kojoj se bazirao rad u skupini. Istaknuta je važnost suradnje s roditeljima, kao i kontinuirana uključenost struče suradnice psihologinje u provedbu projekta.
Prikaz evaluacijskog dijela projekta predstavila je psihologinja Neda Vac Burić, kroz koji su sudionici stekli uvid u dječje poznavanje terminologije  (poočim, pomajka, usvojeno dijete) kao i  dječje reakcije  na određene situacije prije i nakon provedbe projekta.

 
 

Razvod roditelja, smrt člana obitelji, prijatelja ili kućnog ljubimca za djecu predškolske dobi može biti traumatično iskustvo. Iako odraslima razgovor o smrti predstavlja nelagodu, te kod njih pobuđuje određene emocije, važno je da i djeca imaju priliku čuti i naučiti značenje smrti i tuge. Jedan od načina na koji se djeci uz pomoć slikovnica mogu približiti teme smrti i tugovanja prikazala je odgojiteljica Ana Marija Švec.

 
Odgajateljica je sudionicima prikazala aktivnosti koje su sa djecom provođene u skupini, te na koji način je svaka od slikovnica prihvaćena od strane djece i roditelja. Prikazani su i dječji radovi koji naglašavaju njihove emocije proizašle nakon čitanja slikovnica. Sudionici su izrazili veliko zanimanje za ovu temu te su nakon prezentacije imali pitanja vezano uz načine pomaganja djeci kada se stvarna situacija smrti dogodi unutar obitelji, te vezano uz emocije koje kod odgojitelja pobuđuje razgovor o takvoj temi. Sudionici su mišljenja kako je ovakva vrsta razgovora važna za dijete i kako se uz pomoć slikovnica i raznih aktivnosti kroz igru djeci može jednostavnije približiti koncept smrti i tugovanja.

Tijekom rada svaki partner predstavio je zadatak s mobilnosti u Grčkoj, vezan uz provođenje aktivnosti stvaranja priče i poticanja dječje mašte i kreativnosti uz pomoć „Flashcards-a“ (kartice sa različitim fotografijama pomoću kojih djeca biraju glavni lik priče, mjesto radnje, cilj, prepreku, pomagače, čarobni predmet i uspjeh).  Dječji vrtić Jarun predstavio je priču „Čarobni svijet svirača Marka“, nastalu u skupini Ježić, te kartice kreirane u skupini Sunce kroz koje su djeca stvarala vlastite priče. Tijekom mobilnosti dogovarane su aktivnosti vezane uz način diseminacije projekta, rad na e Twinning platformi, kao i razradu zadaće za slijedeću mobilnost.

Uz veliki broj radnih aktivnosti, tijekom boravka u Zagrebu partneri su upoznali i kulturološku dimenziju grada Zagreba.

 

GRČKA - ČETVRTA MOBILNOST
 

 

Četvrta mobilnost partnera projekta „The Power of Reading“ održana je u gradu Chania u Grčkoj od 11. do 13.05.2022. godine. Domaćini su bili djelatnici 11th Nipiagogio Chanion, a tema susreta odnosila se na pričanje priča u radu s djecom predškolske dobi. Sudionice mobilnosti iz DV Jarun bile su ravnateljica Snježana Vusić Kodvanj, te odgojiteljice Ana Marija Crnković i Valerija Landsky.
Prilikom posjete školi domaćinu, djeca, odgojiteljice i članovi kulturno umjetničkog društva sudionicima su glazbom, plesom i narodnim nošnjama približili kulturu i narodne običaje Grčke. Domaćini su predstavili grčki obrazovni sustav te specifičnosti njihove škole.
 

 

Uvodno  izlaganje održala su djeca i odgojiteljice na temu „The history of book“ - povijest knjige, kroz koju su sudionici slušali o povijesti pisma – klinastom pismu, hijeroglifima, rimskom natpisu, etruščanskom pismu, grčkom alfabetu te inkunabulama.
U predškolskoj odgojnoj skupini sudionici su promatrali rad odgojiteljice Eleni Vlisidi koja je prikazala na koji način koriste „Fairytale flashcards“ – kartice za pričanje priča. Kartice se dijele na sedam boja, a svaka boja predstavlja određeno područje - crvena označava heroja priče, narančasta označava mjesto radnje, žuta označava cilj, zelena prepreku, svjetlo plava pomoćnika, tamno plava čaroban objekt i ljubičasta ishod priče. Djeca iz špila karata izvlače po jednu karticu od svake boje, od kojih zatim samostalno osmišljavaju priču. Tako se u priči u isto vrijeme mogu naći Pinokio, Mala sirena, Ružno pače i ostali poznati likovi, mjesta radnje i objekti koji se spominju u bajkama. Djeca na taj način ponavljaju  elemente poznatih priča, ali ih i obogaćuju svojim maštovitim idejama. Odgojiteljica njihove ideje zapisuje na ploču. Nakon aktivnosti pročitana je kreirana priču, a djeca su započela ilustraciju novonastale priče koju su i prezentirali.

Predavanje o važnosti čitanja s razumijevanjem i poticanju razvoja pripovjedačkih kompetencija kod djece predvodila je profesorica Elissavet Chlapana, naglašavajući važnost različitih načina prikazivanja priče i slikovnica djeci. Priča se može približiti djeci različitim dodatnim aktivnostima – ilustriranim karticama, interaktivnim igrama, dramatizacijom, dijaloškim čitanjem ili višestrukim ponavljanjem pročitanog teksta. Razgovorom prije i nakon čitanja djecu se potiče na razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti, govora te sposobnosti razumijevanja pročitanog teksta. Sudionicima je prikazano kako se već i uz pomoć same naslovnice ili samo dijela priče može kod djece potaknuti razmišljanje o temi slikovnice. Čitanjem samo jednog dijela priče i ponovljenim čitanjem djecu se potiče da samostalno smišljaju svoje završetke priče ili da promjene cjelokupnu priču, što su i sami sudionici pokušali sa radnjom slikovnice „Bringing down the moon“.

Radionicu i izlaganje o korištenju glazbe i ICT-a prilikom kreiranja priča vodili su učitelji Nektarios Moumoutzis i Nikos Sotiropoulos koji su predstavili projekt MUSILIB nastao u sklopu Erasmus+ projekta nastavno na projekt MULTILIB. Projekt MULTILIB doveo je do stvaranja e-knjižnice sa tradicionalnim i narodnim pričama prevedenim na 12 jezika, dok se uz pomoć MUSILIB projekta tim pričama dodaju elementi glazbe i ozvučenog teksta. Sudionici su imali priliku vidjeti od kojih se sve materijala mogu izraditi instrumenti i isprobati na koji način uz pomoć vlastitog tijela možemo proizvesti zvukovi iz prirode. Izlagači su sudionicima pustili audio priče u kojima su korišteni zvukovi koje su snimila djeca u sklopu projekta.

Sudionici mobilnosti posjetili su gradsku knjižnicu smještenu u zgradi Gradske vijećnice. Knjižnica posjeduje bogatu zbirku tiskanog materijala, knjiga, novina, znanstvenih časopisa, fotografija, mapa, plakata i audiovizualnih materijala (CD, DVD). Nedavno je obnovljena te sadrži sobu za sastanke, prostoriju za opuštanje i čitanje, glazbeni studio (za slušanje glazbe, snimanje te izradu videa). U Gradskoj vijećnici sudionike je primio i gradonačelnik Chanie, Emmanouil Skoulakis koji je sa sudionicima razgovarao o radu na projektu te važnosti čitanja djeci od najranije dobi.

Dramaturginja Roula Tatsopoulou prikazala je na koji način pričanje priča djeci može obogatiti glazbom. Ispričala je priču i pokazala kako priču započeti ili završiti pjesmom. Postoje mnogi instrumenti za koje nije nužna glazbena naobrazba, a koji se mogu koristiti i upotrijebiti kao potpora pričanju, a nakon pričanja isto mogu pokušati i djeca. Ozvučena priča može biti način poticanja razvoja dječjeg glazbenog stvaralaštva. Mogu se koristiti zvečke, šuškalice, triangl, kalimbu, oceanski bubanj, drveni ksilofon, itd. Zanimljivo je da iako su sudionici slušali priču na stranom jeziku, razumjeli su sadržaj ispričanog.
 

Tijekom mobilnosti sudionici su prezentirali proces rada s djecom u skupinama te svoja postignuća vezana uz rad na temi projekta u razdoblju od ožujka do svibnja 2022. godine. Prezentirane su slikovnice koje su sudionici mobilnosti izradili s djecom u svojim skupinama, a koje su međusobno razmijenili, s mogućnošću korištenja u daljnjem radu s djecom. Bilo je zanimljivo vidjeti i razmijeniti kreativne ideje i metode rada s djecom na istu temu.
 
Odgojiteljica Valerija Landsky predstavila je slikovnicu koju su izradila djeca skupine Tratinčica DV Jarun – „Green forest“ – edukativnu ekološku multisenzornu slikovnicu čiji je cilj potaknuti djecu da promišljaju o odnosu ljudi prema neposrednom okolišu u kojem žive te važnosti očuvanja našeg planeta.
 

 
Odgojiteljica Ana Marija Crnković predstavila je slikovnicu skupine Ježić - „The big loving heart“ koja govori o tome kako je svatko od nas različit i poseban na jedinstven način. Iako se ljudi razlikuju po visini, boji kose, očiju, talentima, hobijima ili izgledu, upravo ih sve te različitosti čine posebnima, a veliko srce koje voli je ono što sve ljude spaja.
 

 
Prilikom nastanka obje slikovnice djeca su sudjelovala u cijelom procesu izrade – od prikupljanja materijala iz prirode, kreiranja priče do same izrade slikovnice. Na radionici o izradi malih knjižica prema pedagoškoj koncepciji Celestina Freineta, koji prema svojoj teorije dijete i njegove potrebe postavlja u centar odgojno obrazovnog rada sa djecom, sudionici su imali učili kako se uz pomoć jednog papira mogu izraditi male knjižice ili slikovnice. Tema priče vezana je uz boravak sudionika u Grčkoj. Svaka stranica slikovnice imala je svoje značenje, a sudionici su svojom kreativnošću i maštom izradili jedinstvene male Freinet knjižice.

 

Arheologinja Koula Borboudaki održala je predavanje na kojem je pokazala načine korištenja najstarijih znakova ili pisma s ciljem osmišljavanja priča ili zagonetki za djecu. Upravo su na Kreti, u Knosu pronađeni najstariji primjeri lineara B.
Linear B, većim dijelom slogovni grafijski sustav koristio se za zapisivanje starog oblika grčkog jezika. Za svaki slog postojao je znak koji je omogućio lakše pisanje i čitanje, a arheologinja je sudionicima pokazala na koji način djeci mogu približiti povijest pisma. Nakon predavanja sudionici su dobili zadatak proučiti slogove, te napisati svoje ime na glini. Isto tako, koristeći zadane znakove morali su osmisliti i napisati vlastitu priču.

  

Temeljna uloga predškolskog odgoja i obrazovanja je doprinos cjelovitom razvoju osobnosti djeteta, a ostvarenje te uloge neizvedivo je bez partnerstva vrtića i obitelji. Organizatori su naglasili važnost partnerstva vrtića i roditelja u njihovom radu s djecom, a sudionici su imali priliku vidjeti aktivnost pričanja priče koju je vodila Eva Petropoulou, majka jedne djevojčice. Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces osobito veseli djecu.

Autorica slikovnica i ilustratorica, Liane Denezaki govorila je o kreativnim načinima pričanja priča. Predstavila je ilustrirane kartice koje služe kao predlošci za stvaranje priča. Stvarajući priču dijete razvija komunikacijske vještine, maštu, narativne vještine, empatiju i kreativnost. Izvlačeći kartice sudionici su i sami kreirali priču. Autorica je bila voditeljica aktivnosti koja je pričala priču onako kako su je sudionici stvarali, te su zaključili da je u stvaralačkoj aktivnosti potrebna dobra motivacija i vođenje, ali voditelj mora znati do koje se mjere može uplitati kako ne bi ugrozio kreativnost i stvaralaštvo.
 

      
 

Na kraju rada, sudionici mobilnosti osvrnuli su se i vrednovali aktivnosti održane tijekom mobilnosti u Grčkoj. Dogovoreni su zadaci koje će svaki partner u narednom vremenu provesti u odgojno-obrazovnom radu s djecom te ih predstaviti na mobilnosti u Hrvatskoj u listopadu 2022. godine.
 

 

Na kraju mobilnosti, sudionici su dobili certifikate o sudjelovanju.

ITALIJA - TREĆA MOBILNOST
 

Treća mobilnost partnera projekta „The Power of  Reading“ održana je u gradu Anzio u Italiji od 23.-25.03.2022. godine. Domaćini su bili djelatnici  Instituto Comprensivo Anzio III, a tema mobilnosti odnosila se na čitanje kao način prihvaćanja različitosti i put prema socijalnoj inkluziji.

 

 

Ravnateljica, profesori i učenici predstavili su talijanski obrazovni sustav, posebnosti i specifičnosti škole, te njihove ciljeve. Instituto Comprensivo Anzio III nalazi se na periferiji grada i uključuje veliki broj djece različitih nacionalnosti. U svom sustavu obrazovanja uključuje 3 razine školovanja: predškolski uzrast, osnovnu školu i nižu srednju školu. Kroz osnovno i niže srednjoškolsko obrazovanje djecu se potiče da otkriju tko su, što ih zanima i koji su njihovi interesi.

 

Prezentacijom projekta „Nati per Leggere“ sudionici su upoznati s dobrobitima projekta za djecu rane dobi, ali i njihove roditelje. Program je nastao 1999. godine, suradnjom liječnika pedijatara, knjižničara i stručnjaka iz centra za zdravlje djece, a prisutan je u svim talijanskim regijama. Cilj projekta je promocija čitanja i njegove dobrobiti za spoznajni i emocionalni razvoj djece od najranije dobi (0-6 godine života), te stvaranje emocionalne povezanosti između djeteta i roditelja. Prilikom prvog cijepljenja kod pedijatra dijete dobije slikovnicu, a roditelj knjigu s  uputama kako čitati djetetu.
 

Odgojiteljica Catia Di Mille vodila je radionicu vezanu uz upotrebu osjetila u kojoj su sudionici stavljeni u ulogu osoba bez osjetila vida. U zamračenoj prostoriji sa zatvorenim očima pažnja sudionika usmjerila se na glas osobe koja priča priču i daje upute vezane uz priču. Nakon slušanja priče, sudionici su izrađivali multi-senzoričku slikovnicu pomoću materijala i sredstava koja se koriste u svakodnevnom životu (olovke, spužvice, pomponi, vata, drveni štapići, začini…).

    

U prostorima gradske knjižnice za djecu predstavljen je  projekt vezan uz promociju čitanja s fokusom na temu inkluzije. Zanimljivo je bilo izlaganje vezano uz temu razbijanja svih oblika i vrsta stereotipa i predrasuda (spolnih, rasnih), te uvažavanju različitosti uz pomoć ilustriranih slikovnica kao medija za razbijanje stereotipa, a preko kojih djeca mogu vidjeti i usvojiti poželjne modele ponašanja. Slikovnice koje mogu biti od koristi su: „Što mogu ja možeš i ti“, „Mi nismo anđeli“, „Nudita“, „Busy! Busy“, „Mala djevojčica“, „Sve o meni“ i mnoge druge.
 
Tijekom mobilnosti sudionici su prezentirali svoja postignuća vezana uz rad na temi projekta u razdoblju od studenog 2021. do ožujka 2022. godine.  Na taj način prezentirana je  odgojno-obrazovna praksa dječjeg vrtića Jarun drugim partnerima u projektu, razmjenila su se iskustva, te se stekao uvid kako se jedna tema može obraditi na više različitih načina.
 

   

Zanimljivo izlaganje na temu „Silent books“ iznio je osnivač izdavačke kuće Carthusia. Riječ je o slikovnicama na različite teme, koje u sebi ne sadrže riječi, već samo slike. Ideja za slikovnice proizlazi iz razloga što živimo u digitalnom vremenu slika. U ovoj vrsti slikovnica, naglasak je na dijeljenju zajedničkog iskustva djeteta i odrasle osobe.  Preporuka je da se slikovnice čitaju sporije, zbog ilustracija bogatih detaljima, kako bi dijete imalo dovoljno vremena za proradu sadržaja.Izdavač naglašava da takve knjige nemaju riječi, ali mogu govoriti, vikati, šaptati, te da koriste svoj vlastiti jezik.  U njima važnu ulogu imaju stimulirajuća pitanja djetetu od strane odrasle osobe. Silent books koriste se i u procesu inkluzije, jer u njima ne postoje jezične barijere, a neke od slikovnica sadrže prijedloge aktivnosti za rad s djecom nakon čitanja.
 

 

 
 

Prilikom posjete Centralnoj dječjoj knjižnici u Rimu, sudionici mobilnosti imali su prilike slušati o iskustvu i aktivnostima koje djelatnici knjižnice provode u radu s djecom različite dobi, a osobito s djecom u dobi od 0-6 godina. Velika pažnja posvećuje se provedbi programa „Nati per Leggere“.

 

Na kraju radnog dijela, sudionici mobilnosti dali su osvrt i vrednovali aktivnosti održane tijekom mobilnosti u Italiji, te su  dogovoreni zadaci koje će svaki partner provesti u odgojno-obrazovnom radu s djecom i predstaviti ih na mobilnosti u Grčkoj. Isto tako sudionicima su podijeljeni certifikati o sudjelovanju na mobilnosti.
 

 

 

Druga mobilnost partnera projekta „The Power of  Reading“ održana je u Tallinnu (Estonija) od 23.-25.11.2021. godine. Domaćini susreta bili su djelatnici dječjeg vrtića Kalli-kalli. Tema susreta povezivala je čitanje, igru i upotrebu ICT tehnologije u radu s djecom predškolske dobi.

Obzirom da se prvi susret partnera zbog epidemiološke situacije odvijao on line (domaćin Island), tijekom prvog dana mobilnosti u Estoniji partneri su prezentirali aktivnosti koje provode u svojim vrtićima vezano uz dijaloško čitanje i čitanje u prirodnom okruženju, te načine i putove učenja kroz igru  u radu s djecom. Također, svaki partner predstavio je rezultate provedenog upitnika za roditelje u svojem vrtiću na temu navike čitanja roditelja i djece.
 

     

  

U obrazovnim sustavima mnogih zemalja, vrtići i škole nalaze se u istoj zgradi, tako da je prijelaz iz predškolskog u školski sustav za djecu jednostavniji. U estonskom sustavu veliki se naglasak stavlja na poticanje čitanja djece od najranije dobi. Kako se dječji vrtić Kalli-kalli i  osnovna škola Emili (Emilli School) nalaze u istoj zgradi, učiteljica francuskog jezika prezentirala je dobrobiti učenja za djecu ostvarene kroz projekt realiziran tijekom lock downa 2020. godine, a odnosi se na stvaranje i kreiranje knjige/slikovnice u kojoj su sudjelovala djeca i roditelji.  Učiteljica razredne nastave prikazala je provođenje projekata s učenicima vezanih uz poticanje čitanja i stvaranja navike redovitog čitanja.
 

       

 

U estonskim vrtićima i školama u radu s djecom koriste se roboti različitih veličina i namjena, uz pomoć kojih djeca uče kodirati, stvarati programske algoritme, potiče se razvoj prostorne percepcije, usvajanje logičko-matematičkih pojmova, obogaćuje se rječnik i sl. Jedan od najčešće korištenih je Bee Bot, pomoću kojega se potiče razvoj mentalnog razmišljanja i shvaćanja matematičkih pojmova (kao što su veličina, boja, oblik, količina, brojevi, aritmetički znakovi, razvrstavanje, simetrija, mjerenje), prostorna orijentacija u smislu određivanja što je lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iznad i mnoge druge mogućnosti.
 

 

Tijekom boravka u Estoniji organiziran je posjet istraživačkom laboratoriju za učenje i podučavanje Eduscape Sveučilišta u Tallinnu. Profesorica sveučilišta održala je radionicu na temu učenja i podučavanja u tehnološki bogatom okruženju, metodama, organizaciji i realizaciji takvog načina poučavanja. Kroz radionički oblik rada prezentirani su roboti različitih namjena, te je sudionicima omogućeno isprobati kodiranje i rad s istima.
 

       

 

Tijekom boravka u  Tallinnu, domaćini su organizirali posjet estonskom dječjem književnom centru (knjižnica za djecu) i sudjelovanje u radionici u organizaciji Estonskog čitateljskog društva. Dječji književni centar svojim uređenjem, raznovrsnim programima i radionicama za djecu i roditelje, potiče razvoj svijesti o važnosti čitanja od najranije dobi.
 

              
 

Saznali smo da su neke estonske slikovnice prevedene i na hrvatski jezik.
 

ISLAND – PRVA MOBILNOST (online)
 

Prva mobilnost projekta održana je online zbog epidemioloških mjera 24. i 25. veljače 2021., a domaćin mobilnosti bio je Island. Tijekom ove mobilnosti partneri su predstavili ustanove iz kojih dolaze i temeljna polazišta rada. 

Tema susreta odnosila se na čitanje u prirodnom okruženju i dijaloško čitanje koje je predstavio Island. Kroz ppt prezentaciju domaćini su pokazali na koji način koriste svakodnevne situacije izvan vrtića (u prirodi, na autobusnoj stanici, prolazak pored trgovina, oglasnih ploča, uličnog natpisa) za čitanje s ciljem da dijete shvati kako pisani tekst uvijek prenosi neku poruku.

Također, osvrnuli su se na dijaloško čitanje kao omiljenu aktivnost roditelja i djece koja se sastoji od zajedničkog čitanja roditelja i djeteta, te raspravljanja o pročitanom tekstu (postavljanje pitanja, traženje komentara, povezivanje sa svakodnevicom i sl.). Za razliku od uobičajenog čitanja koje podrazumijeva jednostranu (roditeljsku) aktivnost, dijaloško čitanje potiče obostranu aktivnost djeteta i roditelja, jer se odvija u obliku razgovora - faze čitanja izmjenjuju se s fazama razgovora o slikama i tekstu, roditelj postavlja pitanja na koja dijete verbalno odgovara, dijete lakše razumije i lakše se uživljava u sadržaj pročitanog teksta.

Dijaloško čitanje s mlađom djecom se odvija na jednostavnijoj razini:

• Postavljanje poticajnih pitanja (Što je ovo/Što je sve na slici/Što ovdje vidiš?) – izbjegavajte pitanje koja traže odgovore „da/ne“, ili samo pokazivanje slike, bolja su pitanja sa „Što“ jer traže različite odgovore i potiču dijete na samostalan govor
• Obogaćivanje odgovora (npr. dijete kaže MACA – reći Što maca radi ILI Koje boje je maca)
• Ponavljanje odgovora djeteta (kao ohrabrenje da je bilo ispravno)
• Pomaganje (kada dijete reklo krivo, samo ponoviti ispravno, bez da mu govoriti „to si rekao krivo, treba ovako“)
• Pohvala i hrabrenje (npr. „Dobro si to zapazila”)
• Uvažavanje djetetova zanimanja (ako dijete skrene s teme, gledajući neki detalj slike –slijediti ga, i ponovo se vratiti na glavnu nit)
• Vedrina i šala (opušteno kao igra, ne da dijete dobije dojam da odrasli procjenjuje što/koliko dijete zna)

Sa starijom djecom, koja već imaju bogatiji vokabular i mogu slagati složenije rečenice – ide složenija razina dijaloškog čitanja:

• Postavljanje pitanja slobodnog odgovora (npr. „Što je na ovoj stranici?“ ili „Reci mi, o čemu se ovdje radi“ ili „Opiši mi što se ovdje događa.“) – takva pitanja su teža od „Što-pitanja“. U početku će dijete vjerojatno dati jednostavne, siromašne odgovore. Važno je pohvaliti odgovore, čak i one vrlo jednostavne – i onda možda dodati primjereni odgovor ako je dijete krivo reklo, ili obogatiti djetetov odgovor s dodatnim pitanjima.
• Proširenje djetetova izričaja – ponoviti što je dijete reklo uz dodavanje detalja ili drugu riječ (npr. ako dijete kaže – „Krava jede“, možete reći „da, krava pase“ ili ako dijete kaže „maca je pobjegla“, možete reći – „da, maca je pobjegla na drvo, misliš li da se jako uplašila?“
• Vedrina i šala – i na složenijoj razini, čitanje mora biti zabavno i poput igre. I starija djeca su osjetljiva na kritiku ili čak podsmijeh, pa je važno prihvaćajući pogreške u vedrom tonu razgovarati o slikovnici.

Pedagoška godina 2019./2021.

Domaćini iz Portugala omogućili su nam posjete nekolicini vrtića i škola. Kako su naši partneri u projektu iz  manjeg mjesta Sesimbra, organizirali su obilaske vrtića u neposrednoj blizini Sesimbre. Tipično za Portugal je da su većinom vrtići smješteni u prostoru osnovne škole i djeca počinju pohađati školu s navršenih 6 godina. Iz tog razloga smo pri posjetama osim vrtića, dobili uvid u način rada u prva dva razreda osnovne škole. 

 Posjetili smo:

• EBI School from Quinta do Conde
• Kindergarten Casal do Capo
• EBI School from Boa Aqua/Quinta do Conde
• Kindergarten Pinhal do General
• EB1 from Cotovia
• EB1 de Sampaio
• Educa a Brincar
• Cerczimbra
• Secondary school Manuel Martinis – Future Classroom Lab

Vidjeli smo način organizacije i rad s djecom predškolske i rane školske dobi. Razgovarali smo o uočenim specifičnostima u odnosu na iskustva i praksu u vlastitim zemljama. Mnogo smo toga vidjeli i saznali vezano uz odgojno-obrazovni sustav Portugala. Neke stvari rješavaju slično kao mi, a neke drukčije od nas.

Crtice koje bismo izdvojili:

• Većina vrtića ima tek nekoliko skupina (najčešće 2-4 skupine)
• U skupini je 20-25 djece
• Velik broj djece ne pohađa vrtić prije 3.godine, iako je moguće u nekim tipovima ustanova uključiti dijete od 4 mjeseca (rodiljni dopust u Portugalu je samo 5 mjeseci!)
• Jedan odgojitelj VSS zadužen je za jednu skupinu djece i s njima je 5-6 sati kada većina djece boravi u vrtiću (uz njega je i pomoćno osoblje srednje stručne spreme koje ostaje uz djecu nakon radnog vremena odgojitelja - tada većina djece ionako ne boravi više u vrtiću)
• U školu djeca kreću s navršenih 6 godina
• U mnogim vrtićima imaju planirane uvjete za smještaj nekih životinja (vidjeli smo patke, kanarince, pijetle i kokoši)
•  
• 
• Nakon završetka školovanja odgojitelja nema razdoblja pripravništva, mentoriranja odgojitelja pripravnika niti stručnog ispita odgojitelj
• Djeca u vrtiću imaju samo jedan obrok – ručak koji se obično poslužuje u zajedničkoj velikoj blagovaoni
• Većina javnih vrtića NEMA prostorne uvjete za dnevni oodmor djece, tako da nema spavanja. Tamo gdje ima uvjeta – spavanje do 5. godine (korištenje dvorane u tu svrhu)

• Vrtići nemaju stručnu službu - postoji stručna služba koja je odgovorna za više škola i vrtića iz jednog okruga (npr. psiholog, logoped i rehabilitator na 2-3 tisuće djece) 
• Postoji vrsta centra za ranu intervenciju, gdje se roditelji mogu obratiti, ali i vrtići kontaktirati stručnjake po potrebi 
• Za djecu s teškoćama u razvoju može se odobriti asistent koji je uz dijete u procesu inkluzije, ukoliko za to postoji potreba (broj asistenata koji su zaposleni za potrebe pojedinog okruga je fiksan i često ih nema dovoljno)
• Preko ljeta i drugih praznika, odgojitelji koriste godišnji odmor ili rade evaluaciju protekle godine i pripreme za iduću godinu, te je broj djece tada u vrtićima znatno manji. S njima u tom periodu radi samo pomoćno osoblje.
• Zanimljivo je bilo vidjeti da djeca u vrtiću borave u svojim cipelama (jer kako su nam objasnili, tražiti goste da izuju obuću kada ulaze u kuću je uvredljivo)
• U sobama nema puno kupovnih igračaka i materijala za rad – koriste pedagoški neoblikovani materijal (papir, karton, čepove, kutije od jaja, vatu, grančice..)

 

• Slušali smo zanimljivo predavanje u srednjoj školi Manuel Martins u Setubalu. Profesor informatike Carlos Cunha pokazao nam je način rada u tzv. Future Classroom – učionica budućnosti koja je opremljena raznim informatičkim pomagalima i omogućava vrlo zanimljive načine rada s učenicima (ali i odraslima).  Saznali smo da jedana takva učionica postoji i u Zagrebu.

 

 GRČKA: 02.- 06.04.2017.

Treći transnacionalni sastanak partnera projekta održan je u mjestu Chania na Kreti. Tema susreta bila je prikaz načina rada i poučavanja djece predškolske dobi. U dvije predškolske skupine domaćini su prikazali jedan segment rada s djecom.
 
U vrtiću 2nd Nipiagogio of Chania, promatrali smo rad odgojiteljice s djecom na usvajanju tehnike za pamćenje strukture priče. Djeca su kroz protekli period već usvojila pojedine elemente tehnike, koje su nam domaćini prikazali objedinjeno kroz jednu priču. Odgojiteljica vodi djecu da kroz nekoliko različitih načina usvoje ključna pitanja za pamćenje i prepričavanje priče (Kada? Gdje? Tko? Što je problem? Što se dogodilo dalje? Kako se riješio problem? Kraj?). Osobito je dojmljiv tepih na kojem su polja raznih boja s navedenim pitanjima, pa dijete koračajući s jednog na drugo polje, vrlo strukturirano prepričava priču. 

Na izvrsno vođenoj raspravi radioničkog tipa pod vodstvom savjetnice za predškolski odgoj okruga Chania, prof. Popi Kassotaki davali smo svoje opservacije i komentare na prezentirani način rada.

U vrtiću 11th Nipiagogio of Chania promatrali smo rad odgojiteljice s djecom na usvajanju znanja o sličnostima i razlikama kod kukaca i ptica. Djeca su već prije radila na pojedinim karakteristikama i specifičnostima ovih životinja, tako da je dio rada bio ponavljanje već usvojenog sadržaja. Naglasak za nas je bio na načinu primjene tzv. Venn diagramma, pri čemu su djeca izdvajala sličice s morfološkim karakteristikama kukaca i ptica, te ih lijepila na pripremljeni diagram. Skupina najstarije djece je uz pomoć odgojiteljice izdvojila sličnosti između ovih vrsta.
Pod vodstvom prof. Popi Kassotaki kroz koristan radionički tip rada komentirali smo četiri aspekta u radu s djecom (planiranje ciljeva i aktivnosti, korišteni materijali, načini prezentiranja sadržaja, komunikacija s djecom i među djecom te uočena ponašanja i usvojenost znanja kod djece).

Glavni dio susreta na Kreti bio je usmjeren na prikaz do sada obrađenih rezultata našeg upitnika (od strane Sveučilišta u Estoniji), usklađivanje načina obrade rezultata i sugestije za daljnje korake. Svi partneri projekta složili su se, da će ponovo primijeniti upitnik u svojim ustanovama, ali ovaj put sa ciljem procjenjivanja aktualnog stanja u vlastitom vrtiću.
Dogovorene su pojedinosti za susret u prosincu 2017. u Zagrebu i završnu konferenciju u Estoniji u lipnju 2018.

Na kraju izdvojili bismo da u Grčkoj djeca mogu pohađati javne vrtiće tek od 4 godine. Većina djece ranije dobi je kod kuće, a neka pohađaju privatne ustanove. Dosta striktno naglašava se razliku odgoja i obrazovanja, pa tako razlikuju odgojne ustanove za mlađu djecu (gdje rade osobe sa srednjom stručnom spremom) i obrazovne ustanove u kasnijoj predškolskoj dobi (u kojoj rade odgojitelji s višom i visokom stručnom spremom).
 

Oba vrtića koja smo posjetili imaju mali vrt gdje sade cvijeće i začinsko bilje.

 

 24.04.2017.

                   
                
     

ZAGREB: 03. - 09.12.2017.